DIOKLECIJANOVA PALAČA
Pretpostavlja se da je izgradnja palače započela krajem 3.stoljeća. Svojim oblikom nalikuja Castrumu – vojnom logoru. Postojala su 4 ulaza u palaču, tri s kopnene i jedan s morske strane.
Prostor palače bio je podjeljen u 2 dijela; sjeverni dio bio je namjenjen za poslugu, vojsku i skladišta doj je južni dio bio puno raskošniji, dakle namjenjen carskoj obitelji.
Dioklecijanova palača predstavlja izvanredan antički spomenik, kao i nacionalno i svjetsko dobro.
1979.godine uvrštena je u UNESC-ov popis svjetske baštine.
KATEDRALA SV. DUJE
U sredini Dioklecijanove palače, pred carevim mauzolejem, nalazi se splitska katedrala.
Poslije Dioklecijanoce smrti kršćani su u Saloni sagradili velike bazilike nad grobovima mučenika. Tri stoljeća kasnije Avari su spalili Salonu.
Nekoliko desetljeća kasnije pobjegli stanovnici vratili su se i nastanili u napuštenoj carskoj palači. Pretvorili su caren mauzolej u kršćansku crkvu. Iz Salone su prenjeli kosti svih mučenika svih koje je Dioklecijan pogubio; prvog biskupa Salone-Dujma i radnika Anastazije pohranili su u carevu mauzoleju posvećenom za metropolitsku crkvu.
PERISTIL
Peristil je središnji trg Dioklecijanove palače. U njemu su se odvijala sva glavna događanja u palači. Pročelje trga je podjeljeno u dva dijela; gornji koji vodi u predvorje i donji koji vodi u podrume palače.
Bočne strane su bile ukrašene dvjema sfingama od kojih je jedna i danas dobro očuvana.
Trg je i danas središnji dio palače te često služi kao prirodna pozornica i scena za mnoge spektakle.